Proses bilong prinim buklet
Sep 29, 2018
Larim wanpela toksave
Wok bilong prinim pablisiti em i wanpelaprinim bukbeis long piksa displei. Ol i save yusim dispela buk printing moa yet long promotim prodak.
Proses blong printing i divaed bigwan long seven samting, we oli ol seven samting ia:
Planim plen
Bipo long printing, painim p .kampani bilong rintingkoporet dipatmen long disainim het tok pastaim long buk i prinim. Long saed blong printing blong printim buk, saes blong layout, sabjek blong samting we oli printim, kala blong pepa o kala blong printing, pepa ia i mas lukluk gud mo lukluk gud blong mekem se proses blong prodaksen i go gud mo komplitim finis prodak.
Disain prodaksen
Folem plan blong klaen blong kopiraet, disaen, layout plening, mo ol narawan, i pre-}ol wok blong mekem wok blong finis draft, mo tu i arenjem droing blong fotograf mo ol pikja. Ol poto bilong ol poto i mas kamap long 300dpi long kamap klia.
Ol i pinisim wok bilong wokim
Folem fes draft blong layout plan, kopi, foto mo pikja, stret posisen mo stret kala mak, mo ol narawan, oli arenjem long pepa we oli finisim o oli prosesem manuskrip ia long elektronik wei, mo ol spesel rikwaemen blong mekem plet oli klia. Ol spesel rikwaemen instraksen, hemia hemi pre-}wok blong mekem plet.
Prodaksen autput na ol wok bilong wokim plet
Bihain long ol pres bilong prinim buk i go insait long wok bilong wokim plet, ol i save skenim piksa long masin bilong separim ol samting long rot bilong elektronik kala. Ol teks na ol lain i kisim long blakpela na waitpela kamera, ol i paitim stretpela namba bilong ol umben, na teks, ol piksa, na ol narapela samting i stap insait long en, ol i makim bihainim ol tok i stap long manuskrip i pinis, na bihain ol i bihainim wok bilong prinim buk na ol i prinim wanpela kala pruf na givim bek long man bilong wokim ol samting bilong ritim. Sapos ol i nidim ilektronik fainel prosesing, autput senta autput negatif film i mas kam. I nid blong fulumap oda blong wok blong ol hil o pepa blong instraksen, blong soem klia namba blong ol laen we oli mas aotput, mo namba blong ol kala, ol monokrom pej, mo sapos i gat eni wod mo spesifikasen. Bilong abrusim ol popaia bilong toktok na kamapim bagarap i no gat wok long en.
Proof
Dispela em i laspela step pastaim long yu prinim. Em bilong sekim sapos kala pruf i stret wantaim dispela wok ol i soim long pinis manuskrip. Taem oli mekem kala koreksen mo ol nara koreksen, meksua se yu yusum wan red pen blong raetem wan spesifik isi-}}ananstanem teks diskripsen o posisen aotlaen. Stret toktok long ol pipol we oli mekem plet ia blong blokem ol lus we oli no nid.
Wok bilong prinim
Ol i bin senisim 4{0}}}kalor mes i go long wanpela plet bilong prinim na salim i go long wanpela masin bilong prinim buk, na ol i kirap wokim ol samting bilong prinim. Sapos yu laik kisim gutpela samting ol i prinim long ol nius, orait pastaim yu mas kliagut long ol samting bilong prinim. From se i gat plante samting we i save jenis, hem i gat bigfala paoa long kwaliti blong printing. Olsem na em i mas i gat wanpela kain save na inap kliagut long ol dispela samting.
Bihain long rot, pasim, prosesim
Afta we buk ia i finisim olgeta proses antap, nao las proses i blong prosesem afta. Jenerol singgel pej i no nidim tumas prosesing. Em i ken kamap wantaim pepa katim. Long saed blong fasin blong fasem, i dipen long namba blong ol pej. Kain pepa, mak bilong gutpela pasin na rot bilong yusim na as bilong en.
Wok bilongalbams long koporet piksa promosen na prodak sels i wok long kamap moa na moa impoten. Long longpela-}ristand komesel operesen, albam i mekim wok bilong komyunikesen bris. Sampela hevi yu no inap kliagut long en inap kamap ples klia long mak bilong yu long rot bilong ol naispela albam. Bipo long konsuma grup, ol hai-end albam em i kamapim bikpela strong bilong kampani o bren.

