Pakim Bokis Komonli Ol i yusim long Lining Materiel Introdaksen

Sep 07, 2018

Larim wanpela toksave


Yumi inap kliagut long insait bilong bokis sapos yu lukim dispela tok. Olsem nem i minim, i nid blong putum wan laen long paket. Lain inap kamap fom o plastik. Dispela lain bilong ausait i save helpim dispela samting bilong lukautim dispela samting na em i no inap bagarap isi long taim bilong trenspot.


Samting we i defren:paketimlaining, long ol samting, i gat EVA laining; EPE perel koten i save lainim; sponj laen; pepa laining.

image.png

Pefomens distinksen:

1.EVA laining, long sait bilong pefomens, i gat EVA i pren gut na i no bagarapim envairomen, na tu, em i birua long EVA na paia EVA. EVA laining, i gat planti ol i kolim, olsem EVA insait, EVA trei, EVA bokis na ol narapela samting. Long saed blong hadnes, i gat plante kaen, 38 digri, 50 digri, 60 digri, 70 digri, mo ol narawan. Long saed blong kala, i gat waet, blak, kala, mo ol narawan, waet mo blak oli ol kala we oli komon moa, long eni taem, be kala ia i defren, sam kala i nidim blong gat spesel kastom. Long sait bilong pefomens, i gat ol EVA i pren gut na i no bagarapim envairomen, na tu, ol EVA na paia i no gat asua i stap long en.


2.EPE pearl koten laining, long wok bilong envairomen frenli EPE peral koten na anti-statik EPE pearl koten. I gat wanpela bokis insait long pearl koten, wanpela trei bilong pearl koten insait, na wanpela peel koten trei. Long sait bilong densiti, i gat low- density, hai-densiti, ol i save yusim planti taim long 18KG, na bihain i go antap, 25KG, 27KG, na hai densiti, 30KG, 35KG na ol narapela samting. Ol kala i waitpela, blakpela na retpela. Long lukluk bilong pefomens, i gat EPE perel koten i save pren gut wantaim envairomen na anti-}statik EPE pearl koten.


3.Sponj laen, sponj laen we i frenli long saed blong envaeromen, anti-}li sponj laen mo faea-}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}lesin sponj laening. I gat ol narapela nem tu, olsem sapot insait long spons, spons bokis insait, na spons trei. Long saed blong densiti, i gat tu smol densiti mo hae densiti. Densiti i bruk i go long 13D, 15D, 18D, 22D, na ol narapela samting, na tu ol seken koten na ekstra hat koten. Ol kala i blakpela, waitpela na kala, na i tru ol hap kala i gat ol kala ol i wokim long laik bilong ol yet, sapos i no gat ol kala ol i wokim i redi{12}}}}} ol i wokim. Ol spons lain i save prenim envairomen, em ol i birua long en, em ol i no laikim taim bilong spons na paia i no inap long spons long spons.


4.Pepa lining, pepa envairomen proteksen, yusim gen, em i wanpela lining ol i save yusim planti taim, isi long lodim na rausim, anti{1}}bufa, inap daunim tru lus bilong prodak.

Askim wok painimaut